Moje opcije

Ovaj post ima 1.574 odgovor(a) | 2 Sljedbenici

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-11-2010 15:27

Obilježja barokne glazbe

 

Zahvaljujući majstorskoj izradi glazbala, osobito gudačkih, nastaje snažan zamah u stvaranju instrumentalne glazbe. Usavršene su stare viole s mnogo žica (pet, šest i više), a izumljena nova glazbala iz porodice violina (sa četiri žice): violina, viola, violončelo, kontrabas. Najpoznatiji njhovi graditelji djelovali su u Cremoni (porodice Amati i Guarneri te Antonio Stradivari).

Osim gudačkih instrumenata, vrlo veliku primjenu imaju klavičembalo i orgulje, a u ansamblima oboa i poprečna flauta.

Ima mnogo djela za solističko sviranje, za manje ansamble te za orkestar koji po sastavu može biti vrlo raznolik.

Najvažnije su vrste instrumentalnih djela suita, sonata, solistički koncert i concerto grosso koji se sastoje od više stavaka. Jednostavačne su instrumentalne skladbe toccata, passacaglia te fuga (koja može biti skladana i za pjevanje). Najveći broj djela za pjevanje ima obaveznu instrumentalnu pratnju. Osim za zborno pjevanje, ima dosta glazbe za solističko pjevanje s instrumentalnom pratnjom.

Nove su glazbene vrste: opera, oratorij i kantata. Osim njih i dalje se komponiraju mise, moteti i ostali tradicionalni oblici crkvene glazbe. U skladbama prevladava dur ili mol tonalitet, a samo se u ponekim djelima može osjetiti neki srednjovjekovni tonski rod. Sredinom baroka u vokalnoj glazbi se javlja poseban oblik da capo arije građene na simetričnoj trodijelnoj osnovi (A - B - A). Prvi i treći dio arije posve su jednaki. Srednji dio nešto je kraći i ima samo prijelazni značaj.

Iako glazba ima najznačajniju ulogu, opera nije isključivo glazbeno djelo. U njoj su u jedinstvenu cjelinu spojene umjetnosti: književnost, glazba (pjevana i svirana), gluma, ples, likovna umjetnost, a u nekim novijim djelima čak i film.

Poput mnogih plemića krajem 16. stoljeća i Firentinac Giovanni Bardi u svojem je domu okupljao skupinu umjetnika, znanstvenika i drugih obrazovanih ljudi. Tu skupinu danas nazivamo camerata fiorentina (firentinska družina). Njezini sudionici su u svojim skladbama primjenjivali tada posve nov monodijski stil skladanja. Težište pjevanja postavljali su na jasnu deklamaciju riječi te je zbog toga melodijska linija bila vrlo jednostavna i bliska govoru. Jedino na mjestima kojima se željelo prikazivati veće emocionalno uzbuđenje, melodija je bila nešto slobodnija i razvijenija.

U svom velikom oduševljenju za antičku kulturu i umjetnost - što je obilježavalo cijelu epohu renesanse - članovi "camerate" pokušali su obnoviti tradiciju antičke drame. Ne znajući točno kako su te drame izvođene, ugledali su se djelomično i na tada postojeće scenske vrste (misterij, pastorala) i ostvarili novu vrstu djela koja su nazvali "dramma per musica" (drama s muzikom). Međutim, te drame s glazbom samo su sadržajem, u kojem je bila obrađena fabula nekog grčkog mita, podsjećala na antička djela. Sve ostalo, od uloge glazbe, načina pjevanja do odijevanja, je bilo posve drukčije.

Prva drama s glazbom (tj. opera) bila je Dafne (1597. ili 1958.). Glazbu je napisao Jacopo Peri.

U osobi Claudija Monteverdija opera je dobila prvog istaknutog skladatelja. Stvorio je veći broj djela te vrste.

Claudio Monteverdi (1567 - 1643)

 

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-11-2010 15:42

Mit o Dafne

Eros je bio ljut na Apolona koji je ismijavao njegove streličarske vještine, a također ga je iritiralo Apolonovo pjevanje. Eros je odaslao zlatnu strijelu u Apolona da se zaljubi u prvu ženu koja naiđe. Bila je do nimfa Dafne. Dafne je pak pogodio olovnom strijelom kako bi joj Apolon bio odbojan. Uglavnom, Apolon ju je pratio okolo i nije joj dao mira, a ona je bježala od njega. Na kraju je zamolila svoga oca rječnog boga Peneja da joj pomogne. Da je zaštiti pretvorio ju je u lovorovo drvo, a nesretan Apolon  je od lovora napravio lovorov vijenac i od tada on ima posebno značenje.

Grčko kazalište, 5. st. prije Krista,  Sirakuza

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-11-2010 15:50

fakini-zagreb-1312:
Tražite li romantiku, ne lutajte daleko. Čekaju vas Hrvatsko zagorje, radišni i veseli Zagorci, a naravno i Zagorke, na glasu kao dobre domaćice.

A jesu li Zagorci dobri domaćini?

Znam da ti jesi.Big Smile

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

Gost
Top 10 Contributor
Registriran(a): 17.10.2007.
Poruke : 439.704
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-11-2010 23:00

Mačje oči Big Smile,ajmeeee sve bi pojel sad.Yes

Kolko ja znam jesu.Ja se smatram više Međimurcem.

Evo ti jedno naše domaće...

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-12-2010 16:24

Piti iz nečeg ovakvog...

Barokni kalež, Albrecht Dürer

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-13-2010 23:54

Nego da se ja vratim malo na Platona i Aristotela...

Moj miljenik Aristotel. Obožavam ga upravo zato što je njegova filozofija poslužila za nadogradnju u rukama Ayn Rand, utemeljiteljice objektivizma, filozofije 20. stoljeća koja se često primjenjuje u biznisu.

1905 - 1982

 

Simbol njenog pravca je Atlas, po njenoj poznatoj knjizi Atlas Shrugged (Atlas je slegnuo ramenima), gdje Atlas predstavlja proizvođače u svijetu i njihov odnos prema društvenim parazitima. Započelo je i snimanje filma: napokon pocelo snimanje atlasa ayn rand clanak 155590 Problemi oko snimanja nastaju zato jer je djelo kompleksno i oštro se pazi da od njega ne nastane kakav hollywoodski šund.

Njenu filozofiju provodi ARI, Ayn Rand Institute. Sigurno sam preko deset godina u doticaju s tom filozofijom. Ayn Rand je bila Židovka koja je na prijevaru trajno odselila iz SSSR-a. Završila je pedagogiju, no uz nju je učila filozofiju i film. U Hollywood-u se bavila pisanjem scenarija za filmove, potom se povukla i intenzivno bavila filozofijom s naglaskom na laissez faire kapitalizmom i politikom. Pisala je novele. Moglo bi se reći da lovorike kupi tek sada, posthumno.

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-13-2010 23:56

A evo i Aristotela...Smile

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 0:51

Aristotel (348 - 322 prije Krista)

 

Grčki filozof Aristotel ima realno/samointeresnu osnovu i polazi do pretpostavke da je pojedinac najveća vrijednost u svemiru. Što se direktno sukobljava sa stajalištem Platona koji je razvio altruistične pretpostavke da pojedinci trebaju biti žrtvovani za druge ili za "više" ciljeve. On je ustanovio i razvio taj sistem  i omogućio kako da obmanjivači u vladi i religiji prigrabe nezasluženu vlast i vrijednost od drugih. Stoga reći da filozofija jednog Platona je zaostala u nekoj antici je elementarno nepoznavanje povijesti, on je preteča i izvor svega što mi danas vidimo u društvu.

Stoga je razumljivo da ljudi koji preferiraju Aristotela i Ayn Rand su često ateisti kao i nekih drugih smjerova koji su iz njih proizašli. U ovom slučaju ateizam nema veze s ne vjerovanjem u neku specifičnu religiju, ali ima veze s odbacivanjem izvanjskih autoriteta pa tako i tuđe religiozno nametanje ili namjetanje nakakvog političkog sustava. Aristotelovo učenje vrti se oko Zona, a Zon na starogrčkom znači čovjek. Znači ono što je dobro za čovjeka i što čovjek jest.

Aristotel je pravi sistematičar: uvijek ponajprije daje povijesni pregled i kritiku različitih gledišta o kakvu problemu da bi na kraju izložio svoje poglede. Gotovo nema područja interesa ljudskog duha kojemu nije dao temelje, bitne priloge ili anticipacije - tako u fizici, kemiji, biologiji, zoologiji, botanici, mineralogiji, astronomiji, metereologiji, gramatici, retorici, psihologiji i drugdje! On je pravi tvorac logike kao pripreme za svaku znanost i filozofiju. Prije njega postojali su tek neki elementi, a on je tu pouku u oblicima i načelima znanstvenog mišljenja zasnovao u tako potpunu obliku da takozvana "klasična logika" tisućljećima, sve do moderne simboličke - matematičke logike, gotovo da nije ostvarila bitni napredak.

Aristotelovo teološko gledište: svrhovitost vlada svijetom.

Etika: Aristotel nije razvio sustav vrlina, ali je mnoge podrobno raščlanio: tako je hrabrost sredina između plašljivosti i neustrašivosti, darežljivost sredina između škrtosti i rasipnosti, ponos sredina između malodušnosti i oholosti, pravednost sredina između nanošenje nepravde i trpljenja nepravde, itd. Inače je Aristotel odredio pravednost kao jednakost, ali samo među jednakima. Vrlina je prema tome odabiračka  naklonost volje koja se drži sredine u odnosu na nas, razumom određene i između dva loša smjera: pretjerivanja i zaostajanja za mjerom.

Aristotel je i u etici realist: svaki određen pojedinačan čovjek (muškarac ili žena, bogat ili siromašan, dijete ili zreo čvojek, zdrav ili bolestan) može uvijek ostvariti kakvo realno dobro, nešto čime će ostvariti napredak u razvoju mogućnosti koje on u sebi nosi ili mu okolnosti nude. Naspram Platonovu etičkom idealizmu Aristotel se orijetira prosječnom čovjeku.

Čovjek je za njega po prirodi političko biće (zoon politikon, biće zajednice, društveno biće), te svoju bit može ozbiljiti tek u političkoj zajednici ili državi. "A onaj tko ne može živjeti u zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan nije dio države, te je ili zvijer ili bog." (Politika)

Odrastao je u obitelji u kojoj su generacijama bili liječnici, bio je odgojen u prirodoznastvenom i realističnom duhu.  Njegov realistički pristup svijetu nije moglo pokolebati ni dvadesetogodišnje djelovanje u Platonovoj akademiji uz napomenu "drag mi je Platon, ali mi je draža istina" gdje istupa s oštrom i načelnom kritikom učenja o idejama.

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

Gost
Top 10 Contributor
Registriran(a): 17.10.2007.
Poruke : 439.704
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 9:28

charry:
"drag mi je Platon, ali mi je draža istina"
Big Smile

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 14:11

Big SmileWink

 

Moralno opravdanje kapitalizma ne leži u altruističnim izjavama da je to najbolji način za postići "zajedničko dobro". Istina je da kapitalizma to čini - ako ta izjava za lovljenje ima ikakvo značenje - ali to je tek sekundarna posljedica. Moralno opravdanje kapitalizma leži u tome da je to jedini sistem skladan s ljudskom prirodom, da štiti čovjekovo pravo da živi kao čovjek i da je njegov vladajući princip: pravda. (Kapitalizam: nepoznati ideal)

 

Kada kažem "kapitalizam", mislim na potpuni, čisti, nekontrolirani laissez faire kapitalizam - s odjeljivanjem države od ekonomije, na isti način i zbog istog razloga zbog kojeg država treba biti odvojena od religije. (Vrlina sebičnosti)

 

Akcija koja je potrebna za opstanak čovječjeg života je primarno intelektualna: potrebe svakog čovjeka trebaju biti otkrivene kroz njegov um i stvorene kroz njegovo zalaganje. Proizvodnja je primjena razuma na problem opstanka...

Obzirom da su znanje, razmišljanje i racionalna akcija svojstvo individue, obzirom da odabir da li će se racio upotrebljavati ili ne ovisi o individui, čovjekov opstanak treba da oni koji razmišljaju budu slobodni od onih koji ne razmišljaju. A kako ljudi nisu sveznajući ili nepogrešivi, oni moraju biti slobodni da se s nečim slažu ili ne slažu, da surađuju ili idu za vlastitim nezavisnim tijekom, svaki prema svojoj racionalnoj prosudbi. Sloboda je osnovna potreba ljudskog uma.

Bazična metafizička činjenica ljudske prirode je - povezanost opstanka i upotreba racija - što kapitalizam prepoznaje i štiti.

U kapitalističkom društvu, svi međuljudski odnosi su dobrovoljni. Ljudi su slobodni surađivati ili ne,  imati posla jedni s drugima ili ne, po njihovoj vlastitoj individualnoj prosudbi, uvjerenjima i interesima. Mogu međudjelovati jedni s drugima u uvjetima i sredstvima razuma, kroz diskusiju, uvjeravanje, ugovorene dogovore, slobodnim odabirom na obostranu korist. Pravo da se slažemo s nekim nije problem niti jednog društva: ali pravo da se ne slažemo je ono što je bitno. Institucija privatnog vlasništa štiti i implementira pravo da se ne slažemo - i tako pušta put otvoren za čovjekovo najvrijednije svojstvo (vrijedno osobno, društveno i objektivno) : kreativni um. (Kapitalizam: nepoznati ideal)

 

Ayn Rand

 

 

 

 

 

 

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 15:35

Ekonomska vrijednost čovječjeg rada je određena, na slobodnom tržištu, samo jednim principom: dobrovoljnim pristankom drugih koji su spremni trgovati s njegovim radom ili proizvodima zauzvrat. Ovo je moralni zakon ponude i potražnje.

Bit kapitalističke vanjske politike je - slobodna trgovina - ukidanje trgovačkih barijera, zaštićenih tarifa, svih specijalnih privilegija - otvaranje svjetskih trgovačkih puteva k slobodnoj međunarodnoj razmjeni i konkurenciji među građanima svih zemalja koji međusobno posluju.

Laissez faire je jedini socijalni sistem baziran na prepoznavanju individualnih prava i prema tome jedini sistem koji zabranjuje silu u socijalnim odnosima. Po prirodi njegovih bazičnih principa i interesa, to je jedini sistem opozitan ratu.

Poplave dezinformacija, krivih interpretacija, izvrtanja činjenica i izravno falsificiranje kapitalizma je takva da mladi ljudi (uzeti sad u obzir kad je živjela Rand i tko su za nju mladi ljudi) današnjice nemaju ideju (i nijedan način da je otkriju) njegove prave prirode. Dok arheolozi pretražuju u ruševinama tisućljeća komadiće posuđa ili kosti, koji će im rekonstruirati neke informacije o prapovijesnom postojanju - događaji koji su bili prije manje od jednog stoljeća su skriveni ispod blata mnogo neprobojnijeg od geoloških ruševina nastalih vjetrovima, poplavama i potresima: humci tišine. (Kapitalizam: nepoznati ideal)

 

Devetnaesto stoljeće je bio ultimativni produkt i izraz intelektualnog trenda renesanse i razdoblja racionalnosti što znači: dominantne Aristotelove filozofije. I po prvi puta u povijesti, stvoren je prvi ekonomski sistem, potrebna izjava političke slobode, sistem slobodne trgovine na slobodnom tržištu: kapitalizam.

Ne, nije bio potpun, savršen, nereguliran, totalni laissez faire kapitalizam - kao što je trebao biti. Različiti stupnjevi vladinog miješanja i kontrole su još uvijek ostali, čak i u Americi - i to je ono što je ono što je odvelo kapitalizam u destrukciju. U onoj mjeri u kojoj su zemlje bile slobodne u toj mjeri je su imale ekonomski progres. Amerika, kao najslobodnija, postigla je najviše.

Bez obzira na niske plaće i teške uvjete života ranih godinama kapitalizma. Zo je bilo jedino što su im nacionalne ekonomije mogle ponuditi. Kapitalizam nije stvorio siromaštvo - naslijedio ga je. Uspoređujući sa zemljama predkapitalističkog izgladnjivanja, životni uvjeti siromašnih u ranim godinama kapitalizma su bili prva šansa da siromašni prežive. Kao dokaz - enormni rast europske populacije tijekom 19. st, raste preko 300 posto koji se može usporediti s rastom od oko 3 posto po stoljeću prije.

 

capitalism.html

 

*Filozofija Ayn Rand kroz druge ogranke se unazad 20 godina intenzivno primjenjivala na zemlje trećeg svijeta, između ostalog - Costa Rica, JAR, rezultat sve više malih privatnih firmi među domorodačkim stanovništvom, ne bijelcima, poboljšanje životnih uvjeta.

 

Jedna od takvih organizacija je Neo Tech, redovito napadana od raznih liberala, crkve, rasista i raznih fanatika, sredstva cenzure, izvještačenih novinara i pravnika, agencija za imigraciju i kontrolu nad hranom, kao što je je i porezna uprava uzela sebi za pravo demolirati njihov ured i otuđiti sve rukopise na kojima se radilo godinama i lažno optužiti Franka Wallacea pokretača te organizacije za utaju poreza strpavajući ga u zatvor u pustinji bez prava obraćanja javnosti. Po izlasku iz zatvora tužio je državu, dobio povrat novaca, ali dokumente i radove nikad i razvio takvu kompaniju koja je prevalila granice SAD-a i proširila svoj ekonomski utjecaj na sve kontinente u 90-ima.

Obzirom da je u zemljama van Amerike teško bilo dobiti njihovu literaturu, ja sam njen ponosni vlasnik. Ujedno strogo odbacuju prodavati svoju literaturu političarima i svećenstvu pa je oni često kupuju na prijevaru.

Njihova literatura se inače zove čelični štit.

 

 

 

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 15:59

Vezano uz samu literaturu NT-a snimljen je film s nastavcima Matrix, tako da se ova organizacija uspjela odraziti na Hollywood znatno prije nego Ayn Rand.

Većina koncepata iz literature NT-a se može vidjeti u tom filmu. Razumljivo da je ime Neo proizašlo iz Neo Tech i da je sam glavni lik podaren novom vrstom tehnologije koja ga čini neranjivim i nadmoćnim za vanjske utjecaje. Kao što roboti koji napadaju ljude u biti nisu roboti nego današnji humanoidi koji parazitiraju po produktivnim ljudima.

Vidim da su se iz ovog filma derivirale razne fantastične priče koje nemaju veze s vezom i stvar su prebujne mašte.

 

 

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 16:14

No da se ja vratim na naše lijepo zagorje...Big Smile

 

zagorje.html

Stjepan Večković, autobiografija

Rođen sam 16. listopada u Zagrebu, a djetinjstvo sam proveo u mjestu Mihovljan u Hrvatskom Zagorju, jednom od posljednjih mjesta na svijetu gdje duboko u šumama i u skrivenim dolinama još žive dobre vile i šumski patuljci.

Od djetinjstva se bavim slikanjem i crtanjem, a još kao mali dječak znao sam izrađivati svirale od stabljike maslačka. U vrijeme srednje škole svirao sam klarinet u Mihovljanskoj limenoj glazbi, a nakon toga sam otišao na studij strojarstva u Zagreb. Pred kraj studija počeo sam intenzivno slikati te je nastalo oko stotinjak ulja na platnu, od kojih se neka nalaze u Australiji, Danskoj, Austriji, Njemačkoj te SAD-u.

Godine 1991. učlanio sam se u SKUD "I. G. Kovačić", gdje se prvi put susrećem sa starim, tradicijskim, hrvatskim glazbalima.
Od 1995. godine član sam Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske "LADO", a iste godine započinjem i suradnju s etno grupom LEGEN i Lidijom Bajuk.

Svirajući starohrvatska tradicijska glazbala proputovao sam skoro cijeli svijet (Australija, Novi Zeland, Indija, Brazil, Argentina, Čile, Urugvaj, Meksiko, SAD, Italija, Španjolska, Njemačka, Belgija, Francuska, Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Bjelorusija, Albanija, Grčka, Turska, Rusija, Ukrajina, Malezija, Japan, Kolumbija, Oman ... itd).

Surađujem sa mnogim poznatim, domaćim i svjetskim, glazbenicima. Pišem pjesme i kratke priče, pišem tekstove o starim glazbalima za razne časopise.
Izrađujem i sviram gotovo sva starohrvatska tradicijska puhačka glazbala, te vodim seminare, škole folklora i radionice o njima širom Hrvatske i u inozemstvu. Rekonstruirao sam i obnovio mnoga glazbala koja su gotovo nestala (dude, strančicu, trstenice, gunge...).

Dobitnik sam nagrade Hrvatske glazbene unije za najistaknutijeg instrumentalistu na tradicijskim glazbalima za godinu 2000. i 2002. Godine 2003. objavio sam prvi samostalni CD pod nazivom ''VJETAR KOJI DODIRUJE TRSTIKU''.

Dva puta za redom sam predstavljao Hrvatsku na Eurosongu, godine 2005. kao član ekipe ''BORIS NOVKOVIĆ feat. LADO members'' u Kijevu (Ukrajina), te godine 2006. kao član ekipe Severine Vučković u Ateni (Grčka).

Urednik sam i voditelj radio emisije ''HRVATSKO NARODNO BLAGO'' koja se već sedmu godinu za redom, svake subote, u vremenu od 20:30 do 22:00, uživo emitira na HRVATSKOM KATOLIČKOM RADIJU.

Osnivač sam i voditelj CENTRA ZA TRADICIJSKA GLAZBALA HRVATSKE, HRVATSKOG GAJDAŠKOG ORKESTRA i etno grupe VILINGORA.


 

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 15.279
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 16:41

No meni se ipak najviše sviđa ovaj prikaz Hrvatskog zagorja iz kista Ivana Rabuzina, zanimljivo je da nije imao slikarsko obrazovanje: ivan rabuzin.htm

Aleja

Orehovački bregi

Velika šuma

Daleki cvijet

 

Sviđa mi se zbog svjetlih i laganih tonova što nije baš karakteristično za druge naivce koji često prikazuju teže socijalne teme.

 

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

Gost
Top 10 Contributor
Registriran(a): 17.10.2007.
Poruke : 439.704
Odgovor na Re: Umjetnost Hrvatskog zagorja i poveznice 07-14-2010 22:42

Nije baš Zagorje al vidim da je charry dost proširila temu pa mi valjda nebude zamjerila.Smile

Mikrokozmos ruralne sredine Podravine, Krešo Golik je snimio po Kerstnerovu scenariju. Mladen Kerstner je u taj skript uložio nekoliko godina života, bilježeći po seoskim birtijama dogodovštine različitih "likova" koji tvore okosnicu društvenog života u malim panonskim selima. Nezaboravni likovi Cinobera, Presvetlog, Martina birtaša ili Besnog i danas su dio pop-folklora i narodnog života u Podravini, ali isto tako i u Međimurju, pa i drugim županijama uz Dravu.

10 epizoda prikazuje 10 priča u čijem je središtu lik Dudek (glumi ga Martin Sagner), sa svojim brigama koje proizlaze iz njegova habitusa naivčine, poštenjačine, malog seoskog čovjeka.

S obzirom na kultni status ove serije, čudi što u hrvatskoj kulturi ne postoji objavljena barem monografija o Gruntovčanima, ili web-site, npr. www.gruntovec.net. No, ta činjenica manje čudi kad se zna da u naselju Sigetec (gdje je serija uglavnom snimana), nema ni jedne table ili drugog obilježja koje bi upućivalo na tu važnu činjenicu. Kerstner je objavio tek nekoliko knjiga, ali je zato ostavio duboki trag u kulturi Hrvatske.

Prethodna Sljedeća
Stranica 4 od 105 < Prva  ...  «   2 3 5 6   »  ...  Zadnja >