BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste

Moje opcije

Ovaj post ima 305 odgovor(a) | 0 Sljedbenici

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 17.851
Odgovor na Re: BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste 09-13-2013 13:46
ISTRAŽIVANJE NAJDUBLJEG JAMSKOG SUSTAVA

U Lukinoj jami otkrivena nova vrsta puža

Foto Jana Bedek
Objavljeno: 13. rujna 2013. u 11:25

Mali puž Zospeum tholussum  prozirne je kućice i pripada rodu kopnenih puževa, smatra se isključivo stanovnikom spilja, a živi primjerak nove vrste našla je Jana Bedek 

RIJEKA  Veliko istraživanje Lukine jame 2010. godine i prikupljanje bioloških uzoraka, rezultiralo je otkrićem nove vrste puža, koja je nedavno opisana u studiji Alexandera M. Weiganda  objavljenoj u časopisu Subterranean Biology .

Nova vrsta nazvana Zospeum tholussum  mali je puž gotovo prozirne kućice i pripada rodu kopnenih puževa koji su izgubili vizualnu orijentaciju i smatraju se eutroglobiontima, odnosno isključivo stanovnicima spilja.

Tijekom ekspedicije iz 2010. pronađen je samo jedan živi primjerak i to na dubini od 980 metara pod zemljom, u rupi punoj pijeska i stijena, a nađeno je i prikupljeno i nekoliko praznih kućica. Kako prenosi znanstveni portal phys.org citirajući izvorni znanstveni članak, svi poznati predstavnici spiljskih životinja iz roda Zospeum imaju vrlo ograničene sposobnosti kretanja.

 Njihovo preferiranje blatnjavih staništa te činjenica da su obično locirani pored spiljskog izvora navodnjavanja – što bliže tekućoj vodi sugerira da ove životinje nisu potpuno nepokretne. Znanstvena hipoteza je da se njihova disperzija događa kroz pasivni transport putem vode ili uz pomoć većih sisavaca. 

  Lukina jama – Trojama smještena na području sjevernog Velebita najdublji je spiljski sustav u Hrvatskoj i jedan od 20 najdubljih na svijetu. Hrvatski speleolozi u njoj već gotovo 20 godina vrše intenzivna istraživanja, a najveća ekspedicija do sad bila je upravo ona 2010. godine.

Pri svakom istraživanju veliki dio materijala s raznih dubina špilja prikupljaju i biospeleolozi, obzirom da su hrvatske spilje i jame poznate po bogatoj fauni u kojoj ima i puno endemskih vrsta. Živi primjerak nove vrste puža našla je biospeleologinja Jana Bedek . 

  Spiljski sustav Lukine jame biolozima je naročito zanimljiv po tome što ima tri mikroklimatska sloja; prvi ledeni dio s temperaturama oko 1 °C najbliže ulazu, zatim srednji dio s temperaturama do 2 °C i dio pri dnu s temperaturom do 4 °C.

Ovi neobični životni uvjeti čine ovu hrvatsku spilju znanstvenicima vrlo zanimljivom s gledišta biodiverziteta, a ovogodišnje istraživanje Lukine jame rezultiralo je još nekim zanimljivim nalazima na terenu koji tek moraju biti ispitani.kraj teksta

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 17.851
Odgovor na Re: BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste 09-13-2013 16:01

UN upozorava: Bacanje hrane doprinosi emisiji plinova

Bacanje nevjerovatnih 1,3 milijarde tona hrane svake godine ne samo da uzrokuje velike ekonomske gubitke, nego također nanosi znatnu štetu prirodnim resursima na koje se čovječanstvo oslanja kako bi se hranilo, navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

UN upozorava: Bacanje hrane doprinosi emisiji plinova
Izvještaj pod nazivom "Način bacanja hrane: Utjecaj na prirodne resurse" je prva studija koja analizira utjecaj na globalno bacanje hrane iz perspektive okoliša, najviše se osvrćući na posljedice po globalnu klimu, iskoristivost vode i zemlje i biodiverzitet.

Među ključnim pronalascima je to da svake godine, hrana koja je proizvedena, a koja se ne pojede jednaka je količini vode koja u jednoj godini protekne kroz rusku rijeku Volgu i odgovorna je za dodatnih 3,3 milijarde tona stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi.

I pored utjecaja na okoliš, direktne ekonomske posljedice bacanja hrane (isključujući ribu i morsku hranu) mogu dosegnuti troškove od 750 milijardi dolara godišnje.

"Svi mi - zemljoradnici i ribari, prerađivači hrane i supermarketi, lokalne i nacionalne vlade, individualni potrošači - moramo promijeniti svaku kariku u lancu ishrane ljudi kako bi spriječili da uopšte dođe do bacanja hrane i moramo je ponovo koristiti ili reciklirati ono što se da reciklirati", rekao je generalni direktor FAO-a José Graziano da Silva.

"Jednostavno ne smijemo dopustiti da se jedna trećine hrane koju proizvedemo baci ili izgubi zbog nepravilne prakse kada 870 miliona ljudi bude gladno svaki dan", dodao je on.

Kao prilog svojoj novoj studij, FAO je također objavio sveobuhvatno uputstvo u kojem su sadržane preporuke o tome kako se bacanje hrane može smanjiti u svakoj karici lanca ishrane.

U uputstvu su predstavljeni mnogobrojni projekti diljem svijeta koji pokazuju kako nacionalne i lokalne vlade, zemljoradnici, biznisi i individualni potrošači poduzimaju korake u rješavanju problema.

"UN-ov program za okoliš (UNEP) i FAO identificirali su bacanje hrane kao veliku priliku za ekonomije država da pomognu u tranziciji uvođenja Zelene ekonomije. Današnji izvrsni izvještaj FAO-a naglašava višestruke dobiti koje mogu biti ostvarene u mnogim slučajevima putem jednostavnih i smislenih mjera za kućanstva, maloprodajne lance, restorane, škole i biznise. One mogu pridonijeti održivosti okoliša, ekonomskom napretku, sigurnosti hrane i UN-ovom programu Zero Hunger. Od svakog tražimo da prisvoje moto naše zajedničke kampanje: Misli. Jedi. Čuvaj - Reduciraj hranidbeni otisak", rekao je izvršni direktor UNEP-a Achim Steiner.

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 17.851
Odgovor na Re: BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste 09-15-2013 17:15
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSKI FAKULTET U VUKU VIDE PRIJETNJU ZA HRVATSKI LOVNI TURIZAM I STOČARSTVO

Lovački lobi traži da se pobije čak 30 posto populacije zaštićenih vukova?!

Foto Arhiv NL

Vukovi napadaju stoku kad su gladni, kad nemaju prirodnog ulova, a nemaju ga jer su ljudi poubijali ono što su vukovi mogli loviti, dok stočari dobivaju poticaje, pa onda puštaju ovce bez nadzora i ograđivanja, ističu Prijatelji životinja.

ZAGREB - Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala lovnog turizma u Europi, no zbog lošeg načina gospodarenja vukom teško stradava ne samo lovni turizam južne Hrvatske već i stočarstvo ionako siromašnih brdskih sela, tvrdi struka, stočari i lovci.

Nitko se od njih ne zalaže za istrebljenje vuka već samo traže bolje gospodarenje njime, a glavnim krivcem takve, kako kažu, prekomjerne zaštite vuka, drže Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

"Vuk je sastavni dio faune i dio tradicije života brdskih područja, no enormne štete koje počini na domaćoj stoci i divljači posljedica su nerazumne neograničene zaštite i manipulacije kada je gospodarenje tom životinjom u pitanju", tvrdi Marijan Grubešić iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta.

S njim se slaže i glavni inspektor za lovstvo Ministarstva poljoprivredeDomagoj Križaj koji ističe kako umjesto apsolutne zaštite, treba težiti održivom gospodarenju tom populacijom

"U suprotnom bi nam se uskoro moglo dogoditi da ćemo morati štititi životinjske vrste koje su u vučjem hranidbenom lancu", kaže Križaj i dodaje da taj predator kao strogo zaštićena životinjska vrsta uživa apsolutnu zaštitu, što nema logike jer se upravo on nalazi u samom vrhu hranidbenog lanca.

Uvjeren je i kako je trenutačno stanje brojnosti vuka u Hrvatskoj takvo da dopušta zahvat od 30 posto bez ugrožavanja vučje populacije.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako je utjecaj vuka na divljač prekomjerno negativan što zadire u održivo lovno gospodarenje, a lovstvo je gospodarska grana koja donosi prihode u proračun, dok bez prihoda nema niti novca za zaštitu vuka, ističe Križaj.

Realno gospodarenje u skladu s kapacitetom staništa, godišnjim prirastom i kvalitetnom regulacijom populacije, te brzom i realnom naknadom šteta, nesumnjivo bi riješilo probleme s vukom koji bi i dalje bio poželjna vrsta u njegovim tradicionalnim staništima, smatra Grubešić.

Po njegovim riječima, danas imamo oko 220 do 240 jedinki vuka.

Stočari često ne prijavljuju štetu

Istraživanja su, pojašnjava, pokazala da je vuku dnevno potrebno od 3 do 3,5 kilograma hrane, iz čega proizlazi da on tjedno pojede plijen veličine srne ili ovce.

"Dakle, vuku je potrebno jedno grlo tjedno, godina ima 52 tjedna, pa stoga populacija od 200 do 220 odnosno 240 vukova godišnje pojede između 10.000 i 12.000 grla plijena prosječne težine 20 kilograma, dakle od 220 do 260 tona mesa odnosno plijena", izračunao je Grubešić.

Najveći utjecaj vuka na domaću stoku je u Dalmaciji, dok je na području Gorskog kotara glavna prehrambena baza divljač s čak 85 posto udjela u hrani vuka.

Napomenuo je i kako stočari često, zbog komplicirane administracije i neisplate naknade, ne pokreću zahtjeve za obeštećenje, dok službene statistike evidentiraju samo prijavljene i isplaćene štete, zbog čega i dolazi do manipulacije oko šteta koje vuk počini.

Gruberšić tvrdi i kako vukovi godišnje načine štetu u visini od 10 do 12 milijuna kuna, samo kada je vrijednost plijena u pitanju.

"Ako tome dodamo sve troškove vještačenja, troškove projekta zaštite vuka, indirektne štete kroz smanjenje potencijala seoskog i lovnog turizma, nije teško zaključiti da na godišnjoj razini vuk Hrvatsku košta 15 do 20 milijuna kuna", izračunao je.

Naveo je i primjer Francuske u kojoj, kaže, vuk smije zaklati 35 ovaca godišnje, a kada se ta brojka premaši ide se u redukciju tog grabežljivca.

"Ministarstvo zaštite okoliša drži totalnu zaštitu nad vukom jer svake godine za to vuče velik novac na projekte zaštite vuka, ali i nešto sredstava EU putem 'Life' projekata", uvjeren je Grubešić.

Za odštete godišnje 2 milijuna kuna

Iz Ministarstva zaštite okoliša poručuju kako za analizu šteta na stoci koriste zapisnike o očevidu ovlaštenih vještaka, te kako najviše stradavaju ovce i koze, zatim goveda te ponešto magaraca i konja, što je prosječno 1500 grla.

Osim stoke godišnje strada i 50-tak pasa, a do 2012. prosječno je godišnje isplaćivano oko dva milijuna kuna za štete koje su počinile strogo zaštićene životinje, kažu u tom ministarstvu. Dodaju kako se u najvećem broju slučajeva radilo o štetama od vuka, no i o štetama od strogo zaštićenih ptica na poljoprivrednim kulturama i slično.

Zbog smanjenja štete u Hrvatskoj se svake godine dopušta odstrel određenog broja jedinki, poručuju iz resornog ministarstva i navode kako je primjerice, u razdoblju od 1. listopada 2012. do 28. veljače 2013. dopušten odstrel 18 jedinki vuka.

Vuk je u svim državama Europske unije strogo zaštićena vrsta, napominju i dodaju kako je njegova stroga zaštita obveza za sve države potpisnice Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Tajnik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor slaže se da vuk mora imati mjesto u staništima, ali se populacija mora kontrolirati. No, napominje i kako toj životinji u Dalmaciji nije mjesto jer nema dovoljno prirodne hrane pa jede domaću stoku.

Godišnje im, kaže Budor, od vuka strada oko 200 lovačkih pasa.

"U Rusiji je vuk samo u nacionalnim parkovima, a kada iskorači iz tih granica država daje nagradu za njegov odstrel", napominje tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.

Koncesionar Državnog lovišta Mosor Stjepan Olujić ističe kako godišnje zbog vuka gubi milijunske štete.

Potpisom ugovora, priča, preuzeo je i niz obveza koje je država propisala, a jedna od glavnih je i ta da ima matične fondove, koji mu zbog vukova na žalost stradavaju.

"Lani je primjerice bilo dozvoljeno odstreliti tek 18 vukova što je nerazumno malo", smatra koncesionar Olujić.

U EU mogućnost zahvata u populaciju samo ako je status populacije stabilan ili raste

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode naglašavaju kako sve članice EU u kojima vuk prirodno obitava, ali je status populacije loš, moraju poduzimati konkretne mjere da se taj status popravi, a EU države u kojima je status populacije vuka stabilan ili čak raste imaju mogućnosti odobriti zahvat u populaciju.

Prema Izvješću o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2012. godini, procijenjeno je da se populacija vuka kreće od najmanje 162 jedinke do najviše 234 jedinki, što u prosjeku iznosi 201 jedinku raspoređenu u 50 čopora. Izvješće o stanju populacije vuka izrađuje se na godišnjoj razini, a obrada podataka za 2013. je, kako tvrde u Ministarstvu zaštite okoliša, upravo pri kraju, no prema dostupnim informacijama brojnost vukova se u odnosu na prošlu godinu nije bitno promijenila.

U udruzi Prijatelji životinja tvrde pak kako i lov i stočarstvo imaju za cilj profitirati na ubijanju životinja.

Vukovi napadaju stoku kad su gladni, kad nemaju prirodnog ulova, a nemaju ga jer su ljudi poubijali ono što su vukovi mogli loviti, dok stočari dobivaju poticaje, pa onda puštaju ovce bez nadzora i ograđivanja, ističu Prijatelji životinja.

Mišljenja su i kako bi bilo korisnije i etičnije razmatrati načine kako da se izbjegnu napadi vukova na stoku kao što su premještanje vukova, postavljanje ograda, bolja zaštita ovaca i izbjegavanje ostavljanja otpada na mjestima gdje može privući vukove.

Granica između smanjivanja populacije ili izumiranja vrste vrlo je tanka, a čovjek nema pravo odlučivati koliko životinja određene vrste smije živjeti poručuju Prijatelji životinja.kraj teksta

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 17.851
Odgovor na Re: BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste 10-01-2013 21:27

14 beba pandi koje poželite sve odjednom zagrliti

Ovo je 14 beba pandi koje pripadaju ugroženoj vrsti.

14 beba pandi koje poželite sve odjednom zagrliti

 

Rođene su u razmaku od 40 dana, od jula do septembra ove godine, te su različitih težina. Trebat će im još nekoliko sedmica prije nego što otvore oči, ali je posjetiocima teško skinuti pogled s njih.

Ove krhke životinje rođene su u istraživačkom centru u Chengduu u Kini. U vanjskom svijetu bi teško preživjele.

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 17.851
Odgovor na Re: BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste 10-01-2013 23:22

Podvodna stvorenja:

RARE CARNIVOROUS SPONGE LIVES ON IN CROATIA

Srecko Niketic / CROPIX Agency

Dugi Otok (“long island” in English) is Croatia’s seventh largest island. It’s home in part toTelascica Nature Park, which also comprises 13 other islets and rocks off Dugi Otok’s coast. In the depths of a half-cave in Telascica on the islet of Garmejak Veli, lies Abestopluma hypogea, a carnivorous sponge with appetite for crabs. The sponge was discovered inAdriatic waters in 2000. This was only the second time the species was found to exist in the world.

So how does this carnivorous sponge eat? It’s body is only about two centimeters in length but it features long filaments and microscopic hooked needles that are powerful enough to tangle up small crabs. As a crab resists the filaments’ grasp, it is further entangled and the filaments are shortened until the sponge’s cells cover the prey. In about 1o days, the crab is completely digested and the meal is enough for the sponge to last on for a few months.

The sponge’s feeding is considered an adaption to deep sea life where food is scarce and often not available for sedentary species like sponges. Today, you may just get lucky enough to see this rare carnivorous sponge on a diving adventure off Dugi Otok’s shores. Get your scuba gear ready and dive in!

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

charry
Top 500 Contributor
Ženski
Registriran(a): 09.12.2009.
Poruke : 17.851
Odgovor na Re: BBC: U Hrvatskoj će nestati mnoge životinjske vrste 10-02-2013 0:15

NAJEZDA IZ MORA

Uzbuna u Švedskoj: Zatvorili nuklearku zbog - meduza!

Nekoliko tona meduza uvuklo se u cijevi kroz koje morska voda iz Baltika rashlađuje turbine te ih začepile

Uzbuna u Švedskoj: Zatvorili nuklearku zbog - meduza!

Najveća švedska nuklearna elektrana Oskarshamn u nedjelju je izbačena iz pogona, no ne zbog kvara na nekom od triju reaktora već zbog invazije meduza!

Kako javlja AP, nekoliko tona meduza uvuklo se u cijevi kroz koje morska voda iz Baltika rashlađuje turbine te ih začepile. Nevolje su trajale sve do utorka ujutro kada su zaposlenici elektrane pročistili cijevi i reaktore od 1400 megavati, koji su najveći takve vrste na svijetu, pustili u pogon.

Incident je komentirao i glasnogovornik elektrane Anders Osterberg. Podsjetio je da se ista situacija dogodila 2005. godine, ali i prošle godine u Kaliforniji. Morski biolozi upozorili su da će takve najezde u budućnosti nažalost postati ne tako rijetki slučajevi.

 

01.10.2013.

Ayn Rand Institute, NT Zon Prometheus

Prethodna Sljedeća
Stranica 21 od 21 < Prva  ...  «   17 18 19 20